KOLPOSKOPIJA
ŠTO JE KOLPOSKOPIJA ?
Kolposkopija je dijagnostička metoda kod koje se posebnim uređajem,koji se zove kolposkop,pregledava sluznica rodnice i vrata maternice.
Naziv potječe od grčke riječi “kolpos”, koja znači rodnica.
Kolposkopom se može gledati i sluznica vulve i tada se taj pregled naziva vulvoskopija.
Kolposkopija se koristi uglavnom kada nalaz papa testa nije dobar a u svrhu daljnje obrade.
Koristi se i kod zahvata na vratu maternice .Najčešće je to bopsija,uzimanje uzorka tkiva sa sluznice
vrata maternice ili sluznice rodnice,koji se šalje dalje patologu na analizu.
Kolposkop omogućuje da se taj uzorak uzme precizno sa mjesta koje kolposkopski izgleda najsumljivije.
To je tzv.ciljana biopsija.
Kolposkopija je vizualna i subjektivna metoda.Ovisi o iskustvu ginekologa koji ju izvodi.
CILJ KOLPOSKOPSKOG PREGLEDA
Svrha kolposkopskog pregleda je ustanoviti da li na sluznici vrata maternice ili rodnice postoji vidljiva lezija koju je citologija ( papa test) vidio. Taj dio promijenjene sluznice je ograničen i izgledom je drugačiji od okolne normalne sliuznice.
To promijenjeno područje sluznice je obično jako bijelo za razliku od okolne zdrave sluznice koja je nježno roze boje.
Naime,kada ginekolog uzme papa test,on u biti sa drvenom spatulom i četkicom pokupi stanice sluznice i vrata maternice( sa točno određena 3 mjesta) i prenese ih na stakalce za mikroskopiranje.
To stakalce je u biti transportni medij kojim ginekolog šalje te stanice citologu koji onda oboji isto i gleda pod mikroskopom da li su stanice sluznice normalne ili ima i abnormalnih.
Dakle,citolog analizira pod mikroskopom stanice,njihov izgled.
On može samo načelno reći sa kojeg mjesta potiču abnormalne stanice.One mogu biti sa stražnjeg svoda rodnice,vanjske površrine vrata maternice te iz kanala vrata maternice,što su u biti ona tri mjesta sa kojih se uzima konvencionalni papa test.
Citolog ne vidi koliko je veliko i gdje se točno nalazi to područje abnormalnih stanica.
To jedino može vidjeti ginekolog kolposkopskim pregledom.Jedino kolposkopskim pregledom možemo vidjeti,naći ,to područje sluznice( tzv.lezija) sa kojeg su prilikom uzimanja papa testa ,uzete te abnormalne stanice koje je vidio citolog pod mikroskopom.
Ako je ta promjena prisutna ,ginekolog će,uz pomoć kolposkopa, odrediti gdje se točno ta promjena nalazi,koliko je velika,koje područje zahvaća ,te o kojem se stupnju težine promjena radi.
Ovisno o kolposkopskom nalazu,ginekolog će odlučiti da li je potrebna ciljana biopsija( u slučaju da su promjene koje on vidi težeg stupnja) ili će predložiti da se papa test ponovi za 3 ili više mjeseci( u slučaju da su promjene viđene kolposkopom blage).
KOLPOSKOP
Kolposkop je optički uređaj, koji je u biti mikroskop,samo što je kolposkop pokretan.
On je na stalku te na jednoj tzv. pokretnoj ruci tako da se može micati gore-dolje i lijevo-desno.To je bitno jer ginekolog jedino tako može jasno prikazati vrat maternice.
Kolposkop ima snažno svjetlo te može povečavati sliku( od 6 do 40 puta).
Ginekolog na taj način vidi detaljno sluznicu koju gleda, te gleda ,da li na toj sluznici postoji područje koje nije normalnog izgleda.
On će odrediti lokaciju i veličinu lezije,te da li se radi o blagim ili težim promjenama.
Postoje dvije vrste kolposkopa,tradicionalni i digitalni.
Tradicionalni kolposkop ima leće,tzv.binokularni optički sustav(ginekolog gleda istovremeno sa oba oka).Ginekolog gleda direktno sluznicu.
Digitalni kolposkop je noviji i moderniji.On ima digitalnu kameru koja prikazuje sliku na monitoru.
ima mogučnost pohrane slika i njihov ispis u boji.
ZAŠTO MORAM IĆI NA KOLPOSKOPIJU?
Kolposkopija je indicirana najčešće kada:
-nalaz papa testa pokazuje abnormalne promjene( ASCUS ,CIN 1 do 3 ,AGC itd..)
-je sam izgled vrata maternice ginekologu golim okom prilikom pregleda sumnljiv( ne izgleda normalan,zdrav).
-u slučaju kada vrat maternice dosta krvari kod uzimanja papa testa ili kad sama pacjentica navodi da nakon odnosa često ima sukrvicu(tzv.kontaktno krvarenje).
PRIPREMA ZA KOLPOSKOPIJU
ŠTO TREBA IZBJEGAVATI PRIJE ODLASKA NA KOLPOSKOPIJU?
– jedan do dva dana prije kolposkopije treba izbjegavati spolni odnos
– u istom periodu treba izbjegavati upotrebu bilo kakvih vaginaleta,vaginalnih krema,ispiranje rodnice
U KOM PERIODU MENSTRUACIJSKOG CIKLUSA JE NAJBOLJE RADITI KOLPOSKOPIJU ?
Kolposkopiju je najbolje raditi odmah nakon završetka menstruacijskog krvarenja.Može se raditi i kasnije ali je bolje odmah nakon završetka menstruacije.
Naime ,ako se bude morala raditi i biopsija kod kolposkopije a istu radite par dana prije početka nove mestruacije,doći ćete u dilemu da li je krvarenje koje je počelo nova menstruacija ili je to krvarenje sa mjesta biopsije.
To može dovesti do nepotrebnog odlaska na ginekološki pregled.
Ginekolog će vam predložiti da ga nazovete kad dobijete menstruaciju i tada će vam reći kada da dođete na kolposkopiju,ovisno o tome koliko vam dana traje menstruacijsko krvarenje.
Tako će se izbjeći ovo predhodno opisano.
TIJEK KOLPOSKOPSKOG PREGLEDA
Sam kolposkopski pregled je jako sličan pregledu kod uzimanja papa testa.
I ovdje ginekolog prvo postavlja spekul u rodnicu.To je neophodno da se rašire zidovi rodnice kako bi se prikazao vrat maternice u potpunosti te svodovi rodnice tj.gornji dio rodnice koji okružuje vrat maternice.
Nakon toga će ginekolog kolposkopom detaljno gledati sluznicu rodnice te vrata maternice i tražiti da li postoji bilo gdje neko područje sluznice koje izgledom odudara od normalne sluznice.
Kao što sam već naveo,to područje obično izgleda kjakobijelo za razliku od normalne,zdrave sluznice koja je nježno roze boje.
Pri kolposkopskom pregledu ,ginekolog će povremeno mijenjati povećanje pod kojim gleda,koristiti tzv.zeleni filter koji mu bolje pokazuje krvne žile te prvi octenu a zatim Lugolovu otopinu kojma će premazati
rodnicu i vrat maternice.
Te dvije otopine svojim djelovanjem na sluznicu pojačavaju kontrast eventualne lezije( abnormalno područje sluznice) u odnosu na zdravu sluznicu.
na taj način će ginekolog opisati točno gdje je to područje,koliko je veliko i o kojem stupnju težine promjena se radi.
Kolposkopski pregled ne traje dugo,obično 10 do 15 minuta.
Sam kolposkopski pregled može biti bez ili sa ciljanom biopsijom.
Ako se kod kolposkopskog pregleda ne nađe nikakvo sumljivo područje sluznice,neće se raditi biopsija.
U suprotnom će se raditi biopsija točno sa tog područje( lezije) koja se vidi kolposkopom.
Biopsija se u pravilu uvijek radi ciljano,točno sa nekog područja sluznice koje izgleda abnormalno.
Ne radi se na slijepo.
KOLPOSKOPIJA U TRUDNOĆI
Kolposkopija u trudnoći je specifična,jer su s jedne strane prisutne promjene vrata maternice pod utjecajem hormonalnih promjena kod žene zbog trudnoće a s druge strane je u maternici prisutan fetus sa posteljicom i plodovim ovojima koji su svega nekoliko centimetara udaljeni od vanjskog ušća maternice.
Zbog drugčijeg hormonskog statusa trudnice,vrat maternice je jače prokrvljen te je promijenio boju ali i postao veći no što je bio prije trudnoće.
Samo kolposkopija, BEZ BIOPSIJE,može se raditi kod trudnica bez bojazni da će tak pregled imati nekakve negativne efekte na plod ili tijek trudnoće.
Trudnica koja ima loš PAPA nalaz (najčešće je to cervikalna intraepitelijalna lezija-CIN ) ili trudnica kod koje vrat maternice vizualno izgleda sumljiv,mora se pregledati kolposkopski.
Svrha tog kolposkopskog pregleda je da se isključi postojanje početnog karcinoma vrata maternice.
Samo kod sumnje da se radi o invazivnom karcinomu će se učiniti ciljana biopsija vrata maternice u trudnoći.
Ako kolposkopski pregled sugerira da se radi o premalgnim lezijama ( tzv.CIN-ovi),neće se raditi biopsija u trudnoći već će se sve to odgoditi za period nakon poroda.
Kolposkopija SA BIOPSIJOM je u trudnoći,zbog obilnije prokrvljenosti vrata maternice u odnosu na stanje prije trudnoće,rizičnija i radi se samo u nuždi ,a to je sumnja na postojanje invazivnog karcinoma vrata maternice.
Biopsija vrata maternice u trudnoći nosi stanoviti rizik nastanka infekcije koja može utjecati na daljnji tijek trudnoće i zato se biopsija u trudnoći radi samo u slučaju ako kolposkopski nalaz sugerira da postoji invazivni karcinom.
ZAKLJUČAK
Kolposkopija je subjektivna metoda i dosta ovisi o tome koliko je iskusktvo ginekologa koji ju izvodi.
Ona je jako korisna i danas neizostavna dijagnostička metoda u procesu liječenja premalignih i malignih promjena na vratu maternice,rodnici i vulvi.